Koja je razlika između SSD-a i HDD-a? Solid state diskovi i hard diskovi slični su u fizičkim specifikacijama, ali način na koji pohranjuju podatke je potpuno drugačiji.

Hard diskovi i SSD diskovi imaju svoje prednosti i nedostatke, a odluka o tome koji je bolji izbor za vas, svodi se na način korištenja vašeg računala. Cilj ovoga članaka je približiti Vam kako funkcioniraju hard diskovi odnosno SSD diskovi te vam olakšati odabir između ova dva medija za pohranu podataka.

Hard disk (HDD)

HDD - DataSector.jpg

Tehnologija rada hard diska dobro je poznata i dobro testirana. Tvrdi diskovi postoje već više od 50 godina, čime se kontinuirano povećava njihov kapacitet i smanjuje njihova fizička veličina. HDD-ovi koriste diskove ili ploče za čitanje i upisivanje podataka.

Više informacija o hard disku možete pročitati u članku Što je hard disk?

Kako radi tvrdi disk (HDD)

Hard disk sastoji se od jedne ili više staklenih ili aluminiskih ploča sa magnetskim premazom, mehanizmom glava (head stack assembly – HAS) na kojem se nalaze glave za čitanje / pisanje, motora koji rotira ploče te elektronike. Sam rad hard diska kontroliran je od strane firmver koji se nalazi zapisan na pločama diska.

Svaka ploča organizirana je u koncentrične krugove koji se nazivaju staze. Zapisi su podijeljeni u logičke jedinice koje se nazivaju sektori. Svaka staza i broj sektora čine jedinstvenu adresu koja se koristi za organiziranje i lociranje podataka. Podaci se pišu u najbliže dostupno područje. Unutar firmvera hard diska nalazi se algoritam koji obrađuje podatke prije pisanja, omogućujući firmveru otkrivanje i ispravljanje pogrešaka.

Ploče hard diska vrte se pri brzinama od 5400, 7200 a kod nekih diskova i pri brzinama od 15000 okretaja u minuti. Što je veća brzina vrtnje ploča, brže će tvrdi disk čitati i pisati podatke.

Hard disk – čitanje i pisanje

Svaki put kada od računala zatražite preuzimanje ili ažuriranje podataka, kontroler koji se nalazi na elektronici diska šalje signale mehganizmu glava gdje se ti podaci nalaze, a glava za čitanje / pisanje prikuplja podatke čitanjem sa dotične adrese. Ako je zahtjev bio ažurirati podatke, glava za čitanje / pisanje mijenja sadržaj dotične adrese.

Vrijeme koje je potrebno da se ploča zavrti te mehanizam glava pronađe ispravnu stazi i sektor zovemo latencija (kašnjenje).

Nedostaci

Nedostaci HDD-a proizlaze iz mehaničkih dijelova koji se koriste za čitanje i upisivanje podataka, jer fizičko pronalaženje i dohvaćanje podataka zahtjeva više vremena nego elektroničko pronalaženje i dohvaćanje podataka. Mehanički dijelovi mogu se oštetiti ili čak prestati sa radom ako na hard disk djeluju vanjski utjecaji poput vibracija, udaraca ili padova. Tvrdi diskovi su također teži i troše više energije od SSD diskova.

Prednosti

Prednosti hard diskova su u tome što su provjerena tehnologija i jeftiniji su od SSD diskova. Trenutno su hard diskovi dostupni u većim kapacitetima od SSD diskova.

Solid state disk (SSD)

SSD - DataSector.jpg

SSD diskovi koriste flash memoriju za pohranu podataka i postizanje vrhunskih performansi. Budući da je na vašem tvrdom disku puno malih, pokretnih dijelova - magnetske glave, mehanizam glava, motor, ploče koje se rotiraju - lako je zaključiti da su diskovi vrlo podložni raznim kvarovima. Bez pokretnih dijelova, SSD diskovi su otporniji na fizičke utjecaje, hladniji su u radu te troše manje energije. 

Više informacija o SSD disku možete pročitati u članku Što je solid state disk (SSD).

Kako radi SSD disk

SSD-ovi se mogu smatrati velikim USB stickovima; koriste istu temeljnu tehnologiju. NAND, tehnologija u SSD diskovima, je vrsta flash memorije. Na najnižoj razini tranzistori bilježe prisutnost naboja u ćeliji (ili nedostatak naboja) za pohranu podataka. Ćelije su organizirane po uzoru na rešetke, koje su dalje organizirana u blokove. SSD kontroler obavlja nekoliko funkcija, uključujući praćenje mjesta na kojima se podaci nalaze.

Solid state disk (SSD) – čitanje i pisanje

Čitanje i pisanje podataka je složenije kod SSD diskova nego li kod konvencionalnih hard diskova. Svi podaci u bloku moraju se osvježiti nakon ažuriranja bilo kojeg dijela bloka. Podaci iz starog bloka kopiraju se u drugi blok, blok se briše, a podaci se prepisuju s promjenama u novi blok.

Svaki put kad od računala zatražite čitanje ili ažuriranje podataka, SSD kontroler pregledava adresu traženih podataka i čita stanje naboja u ćeliji.

Kad SSD disk ne čita ili piše podataka, proces koji se zove skupljanje smeća (garbage collection) odvija se u pozadini i briše podataka iz starog bloka te osigurava mogućnost ponovnog pisanja u blok.

Kod SSD diskova postoji još jedan process koji se odvija u pozadini, zvan TRIM, koji obavještava SSD da može preskočiti ponovno upisivanje podataka u određene blokove. Budući da svaki blok ima ograničen broj čitanja / pisanja, ovo je važan proces koji spriječava prerano trošenje SSD diskova i produljuje vijek trajanja SSD diska. Važno je napomenuti da je uspiješnost spašavanja izbrisanih podataka sa SSD diskova zbog funcije TRIM puno manja nego li sa mehaničkih hard diskova.  

Kako bi se spriječilo trošenje SSD dsika, alogoritam unutar kontrolera osigurava da svaki blok u SSD disku dobije jednaku količinu procesa čitanja / pisanja. Taj se postupak naziva waer leveling i automatski se odvija dok SSD disk radi.

Budući da postupak čitanja / pisanja zahtijeva kretanje podataka, SSD diskovi imaju veći kapacitet nego što je to prikazano u specifikacijama diska; taj prostor ne prijavljuje se operativnom sustavu i nije dostupan korisniku. Dodatni kapacitet omogućava SSD disku pomicanje i brisanje podataka bez utjecaja na ukupni kapacitet pohrane.

Nedostaci

SSD diskovi su novija tehnologija i kao takvi su skuplji od hard diskova. Iako se kapacitet SSD diskova povećava, konvencionalni hard diskovi nude veće kapacitete pohrane podataka i do 2.5 puta.

Prednosti

SSD diskovi imaju manju latenciju (kašnjenje) kao i veće brzine pisanja / čitanja što omogućava kraće vrijeme učitavanja operativnog sustava, aplikacija i općenito brži rad računala. Zbog tehnologije koju koriste, SSD diskovi su lakši i otporniji na razne vibracije, udarce ili padove. Osim toga, SSD diskovi troše manje energije te se manje zagrijavaju.

SSD ili HDD usporedba - DataSector.jpg

Zaključak

Tvrdi diskovi su jeftiniji od SSD diskova te za iste novce možete dobiti više prostora za pohranu. SSD diskovi su međutim brži, lakši, otporniji na mehaničke kvarove i troše manje energije. Vaše će potrebe odrediti koji pogon za pohranu će vam najbolje odgovarati.

Naša preporuka bila bi da zbog performansi SSD disk koristite za operacijski sustav i aplikacije a hard disk zbog cijene i kapaciteta koristite za pohranu i arhiviranje podataka.

Spašavanje podataka sa SSD diskova zbog same tehnologije puno je kompliciranije i skuplje nego spašavanje podataka sa hard diska a postotak uspiješnog spašavanja podataka puno je manji.

I na kraju ono najbitnije, bez obzira koristite li SSD disk ili hard disk za pohranu podataka obavezno radite bakup podataka!