Pad hard diska i spašavanje podataka

Kod spašavanja podataka sa diska koji je pao ili pretrpio udarac dvije stvari su sigurne: prvi pokušaj spašavanja nudi najbolju priliku za uspjeh a ponekad i jedinu, a koraci koje ste napravili nakon pada diska će u velikoj mjeri utjecati na ishod.

Ukoliko se dogodi da Vam hard disk ispadne iz ruku ili padne sa stola na pod instiktivno je priključiti disk na računalo i provjeriti dali disk radi ili ne. Ovo je velika greška i za posljedicu može imati trajan gubitak podataka.

Hard diskovi su elektromehanički uređaji koji u sebi imaju pokretne dijelove te pad diska ili udarac diska u većini slučajeva ima fatalne posljedice.

Kako radi hard disk?

Hard disk se sastoji od jedne ili više staklenih ili aluminiskih ploča sa magnetskim premazom, mehanizmom glava (head stack assembly – HAS) na kojem se nalaze glave za čitanje / pisanje, motora koji rotira ploče te elektronike. Sam rad hard diska kontroliran je od strane firmvera koji se nalazi zapisan na pločama diska.

Ploče hard diska vrte se pri brzinama od 5400, 7200 a kod nekih diskova i pri brzinama od 15000 okretaja u minuti. Glave lebde oko 100 nanometara iznad ploča i čitaju ili pišu podatke na disk. Lako je zaključiti da su diskovi vrlo podložni raznim kvarovima.

Pad sa manje visine, vibracije ili lakši udarac, dovoljni su da disk djelomično ili u potpunosti prestane sa radom. 

Što se dogodi kod pada diska?

Postoje dvije opcije koje imaju teže ili lakše posljedice po podatke na disku:

• Hard disk je (u funkciji) spojen na računalo. Kada je hard disk spojen na računalo te dođe do pada ili udarca, velike su šanse da glave koje lebde iznad ploča dođu u kontakt sa pločama. Pošto se ploče okreću pri velikim brzinama dovoljan je dijelić sekunde kako bi se glave oštetile, a što je najgore u većini slučajeva glave će oštetiti površinu ploča na kojima se nalaze podaci. U ovome slučaju ukoliko je moguće spasiti podatke uglavnom se radi o parcijalnom spašavanju podataka, a lokacija i količina oštećenja na pločama će utjecati na količinu podataka koje je moguće spasiti.

• Hard disk nije (u funkciji) spojen na računalo. Ukoliko hard disk nije spojen na računalo ploče diska se ne vrte a glave za čitanje i pisanje se nalaze na parkirnoj rampi. Kod ovoga slučaja manje su šanse da će glave doći u kontakt sa pločama a i ako se to dogodi puno su manje šanse da će glave oštetiti ploče na kojima se nalaze podaci. Kod ovoga slučaja šanse za spašavanje podataka su puno veće i uglavnom je moguće spasiti sve ili veliku količinu podataka.

Što učiniti ukoliko Vam disk padne na pod ili pretrpi udarac?

Imate li na disku bitne podatke a gubitak istih Vam nije opcija, najveću šansu za spšavanje podataka imat ćete ukoliko slijedite ove upute:

• hard disk ne spajati na računalo, ukoliko su glave oštećene na ovaj način može doći jedino do još većih oštećenja
• ne otvarajte hard disk kako bi vidjeli da li su ploče oštećene. Otvaranje diska u neadekvatnim uvjetima može imati fatalne posljedice za podatke
• kontaktirajte nas kako bismo Vam pružili dodatne informacije i odgovorili na sva Vaša pitanja

Kao što smo već bili rekli: prvi pokušaj spašavanja nudi najbolju priliku za uspjeh, a tvrtka koju odaberete će u velikoj mjeri utjecati na ishod. Radi se o Vašim podacima i razmislite što bi Vam značio trajni gubitak istih!

Ako nemate backup podataka savjetujemo Vam da isti napravite odmah nakon čitanja ovoga članka :)