Kvar hard diska jedan je od najčešćih razloga zbog kojih korisnici iznenada izgube pristup važnim fotografijama, dokumentima, poslovnim podacima i drugim datotekama. Problem može nastati zbog fizičkog oštećenja, istrošenosti mehaničkih komponenti, kvara elektronike, firmwarea ili oštećenja datotečnog sustava.

Važno je znati da simptomi kvara ne moraju uvijek biti očiti. Hard disk može potpuno utihnuti i prestati se prepoznavati, ali može i dalje raditi uz povremene greške, usporavanje ili pojavljivanje bad sektora.

Najvažnije je pravilno reagirati čim se pojave prvi znakovi problema.

Kod spašavanja podataka s hard diska svaki novi pokušaj pokretanja ili neodgovarajuća intervencija može dodatno pogoršati stanje. Zato je prije bilo kakvog „popravka“ potrebno utvrditi što je zapravo uzrok kvara.

1. Kako prepoznati da hard disk otkazuje?

Hard disk rijetko uvijek daje isti simptom prije potpunog otkaza. Neki kvarovi razvijaju se postupno, dok se drugi pojave potpuno iznenada.

Među najčešćim simptomima su:

• računalo postaje izrazito sporo prilikom pristupa podacima
• pojedine mape ili datoteke više se ne mogu otvoriti
• Windows traži formatiranje diska
• particija se prikazuje kao RAW
• hard disk se više ne prikazuje u Windowsima
• disk se ne prepoznaje u BIOS-u ili UEFI-ju
• pojavljuju se greške pri čitanju i kopiranju datoteka
• disk proizvodi neobične zvukove
• čuje se ponavljajuće klikanje
• disk se pokrene pa zaustavi
• pojavljuje se sve veći broj bad sektora
• računalo se zamrzava kada pokušava pristupiti disku

Jedan od najvažnijih znakova je iznenadna promjena ponašanja diska.

Ako je disk godinama radio normalno, a zatim odjednom počne biti izrazito spor, nestajati iz sustava ili proizvoditi neobične zvukove, to ne treba ignorirati.

Što se ranije utvrdi uzrok problema, to je veća mogućnost da se podaci sačuvaju.

2. Najčešći fizički kvarovi hard diska

Hard disk je mehaničko-elektronički uređaj. Unutar kućišta nalaze se magnetske ploče koje se okreću velikom brzinom, glave za čitanje i pisanje te precizan mehanizam koji pomiče glave iznad površine ploča.

Zbog iznimno malih tolerancija, fizičko oštećenje može imati ozbiljne posljedice.

          Oštećene glave za čitanje i pisanje

Jedan od češćih uzroka kvara je oštećenje read/write glava.

Do njega može doći zbog:

• pada prijenosnog hard diska
• udarca
• dugotrajnog trošenja
• mehaničkog kvara
• problema s napajanjem ili drugim komponentama

Oštećene glave mogu uzrokovati karakteristično klikanje hard diska, neuspješnu inicijalizaciju ili vrlo sporo čitanje.

          Head crash – kontakt glave s površinom ploče

Posebno ozbiljan problem nastaje kada glava dođe u kontakt s magnetskom površinom ploče.

Takvo oštećenje može uništiti dio magnetskog sloja na kojem su pohranjeni podaci.

Ako se u tom trenutku disk nastavi pokretati, oštećenje se može proširiti na dodatna područja.

          Kvar motora

Ako se motor ne može pokrenuti ili održavati odgovarajuću brzinu vrtnje, hard disk neće moći normalno raditi.

U tom slučaju korisnik može čuti pokušaj pokretanja diska, ali uređaj neće biti pravilno inicijaliziran.

          Zašto je pad posebno opasan?

Prijenosni HDD diskovi često stradaju upravo zbog pada ili udarca.

Ako je vanjski hard disk pao dok je radio, nemojte ga ponovno uključivati samo kako biste provjerili radi li.

Čak i ako se disk nakon pada još uvijek pokrene, moguće je da su glave ili magnetska površina već oštećene.

          Važan savjet

Ako hard disk proizvodi klikanje, grebanje ili druge neuobičajene zvukove, odmah ga isključite.

Kod sumnje na fizički kvar cilj nije što više puta pokušavati pokrenuti disk, već smanjiti daljnje opterećenje i omogućiti profesionalnu procjenu stanja.

3. Elektronički i firmware kvarovi

Hard disk može imati ozbiljan kvar i kada nema nikakvih neobičnih zvukova.

Na uređaju se nalazi elektronička ploča, odnosno PCB (Printed Circuit Board), koja upravlja brojnim funkcijama diska.

Elektronički kvar može nastati zbog:

• prenapona
• neispravnog napajanja
• kratkog spoja
• udara groma
• korozije
• oštećenja elektroničkih komponenti

Simptomi mogu biti:

• disk se uopće ne pokreće
• računalo ga ne prepoznaje
• disk se kratko pojavi pa nestane
• prikazuje pogrešan kapacitet
• nema normalne komunikacije s računalom

          Firmware – skriveni dio problema

Osim elektronike, važnu ulogu ima i firmware hard diska.

Firmware upravlja brojnim funkcijama potrebnima za pokretanje i normalan rad uređaja. Ako dođe do oštećenja firmwarea, disk se može ponašati kao da je potpuno neispravan iako su magnetske ploče i dio mehanike još uvijek funkcionalni.

Zbog toga se kod profesionalnog spašavanja podataka s HDD-a često ne može koristiti samo klasični softver.

Potrebna je analiza firmwarea i, ovisno o modelu i vrsti kvara, rad s internim servisnim strukturama diska.

          Zašto obična zamjena elektronike nije uvijek rješenje?

Na internetu se često može pronaći savjet da se neispravna elektronika zamijeni PCB pločom s drugog, identičnog diska.

To može biti dio profesionalnog postupka, ali sama zamjena najčešće nije dovoljna.

Hard diskovi mogu sadržavati individualne firmware podatke i parametre specifične za određeni uređaj. Zato se kod profesionalnog postupka koriste odgovarajuće metode za prijenos, rekonstrukciju ili prilagodbu potrebnih podataka.

4. Logički kvarovi i gubitak podataka

Kod logičkog kvara hard disk može biti fizički funkcionalan, ali računalo više ne može pravilno interpretirati podatke koji se na njemu nalaze.

Problem može nastati zbog:

• slučajnog brisanja particije
• formatiranja
• prekida napajanja
• nepravilnog gašenja računala
• oštećenja datotečnog sustava
• problema s particijskom tablicom
• pogrešnog korištenja programa za particioniranje

Jedan od čestih simptoma je poruka:

„You need to format the disk before you can use it.“

U takvoj situaciji korisnik često pomisli da je disk prazan.

To ne mora biti točno.

Podaci mogu fizički i dalje biti prisutni na disku, ali operacijski sustav više ne može pravilno pronaći i interpretirati njihovu strukturu.

          RAW particija

Ako Windows prikazuje particiju kao RAW, nemojte je automatski formatirati.

RAW oznaka može značiti da operacijski sustav ne prepoznaje postojeći datotečni sustav. Razlog može biti logički kvar ali i degradirana magnetska površina ili neka od glava za čitanje i pisanje više ne funkcionira.

5. Bad sektori – jedan od prvih znakova problema

Bad sectori su sektori s kojih se podaci ne mogu normalno pročitati.

Njihova pojava može biti povezana s fizičkom degradacijom magnetske površine, problemima s glavama za čitanje ili drugim kvarovima.

U početku disk može izgledati funkcionalno, ali kopiranje pojedinih datoteka postaje sve sporije.

Kasnije se mogu pojaviti:

• zamrzavanje računala
• greške pri kopiranju
• „I/O error“
• nedostupne datoteke
• usporavanje cijelog sustava
• povećanje broja nečitljivih sektora

Kod spašavanja podataka disk se ne bi trebao jednostavno kopirati klasičnim načinom.

Ako se kopiranje zaustavi na problematičnom području, disk može biti satima izložen pokušajima čitanja.

Profesionalni postupak zato koristi kontrolirano kloniranje i različite metode čitanja kako bi se prvo izvukli stabilno čitljivi podaci, a problematična područja obrađivala zasebno.

Cilj nije popraviti bad sektore, nego spasiti podatke koji se još mogu pročitati.

6. Što S.M.A.R.T. govori o stanju hard diska?

S.M.A.R.T. je tehnologija ugrađena u moderne diskove koja prati različite parametre njihovog rada.

Može biti vrlo korisna za rano otkrivanje određenih problema.

Posebnu pažnju treba obratiti na vrijednosti povezane s:

• Reallocated Sectors
• Current Pending Sectors
• Uncorrectable Sectors
• greškama čitanja
• temperaturom
• drugim parametrima specifičnima za određeni model

Alati poput CrystalDiskInfo mogu korisniku dati osnovni uvid u stanje diska.

Ipak, važno je razumjeti ograničenja S.M.A.R.T.-a.

Dobar S.M.A.R.T. status ne znači da je disk siguran.

Iznenadni kvar glava, elektronike ili firmwarea može nastupiti bez prethodnog upozorenja koje bi korisnik primijetio.

S.M.A.R.T. je zato koristan alat za preventivno praćenje, ali nije zamjena za sigurnosnu kopiju.

7. Hard disk se ne prepoznaje – što napraviti?

Situacija u kojoj se hard disk ne prepoznaje može imati više uzroka.

Prvo treba utvrditi gdje točno disk nestaje.

Ako se ne vidi u Windowsima, ali se vidi u BIOS-u, problem može biti drugačiji nego kada ga BIOS uopće ne detektira.

Ako se disk vidi, ali prikazuje pogrešan kapacitet, moguć je problem s firmwareom ili drugim internim strukturama.

Ako se disk uopće ne pokreće, treba razmotriti elektronički ili mehanički kvar.

Zbog toga poruka „računalo ne vidi disk“ sama po sebi nije dovoljna za dijagnozu.

Ako se disk ne prepoznaje:

• Nemojte ga formatirati.
• Nemojte ga inicijalizirati.
• Nemojte instalirati nove podatke na njega.
• Ako proizvodi neuobičajene zvukove, odmah ga isključite.
• Ako sadrži važne podatke, nemojte nasumično isprobavati različite programe za popravak.
• Zatražite dijagnostiku prije daljnjih intervencija.

8. Što nikako ne treba raditi kod kvara hard diska

Kada su podaci važni, neke „brze popravke“ mogu napraviti više štete nego koristi.

Nemojte formatirati disk

Ako sustav traži formatiranje, prvo pokušajte utvrditi zašto se to događa.

Nemojte pokretati CHKDSK bez razmišljanja

CHKDSK može biti koristan za ispravan sustav datoteka, ali nije alat za profesionalno spašavanje podataka s oštećenog hard diska.

Kod fizički neispravnog diska dodatno čitanje može pogoršati stanje.

Nemojte otvarati hard disk

Hard disk treba otvarati samo u odgovarajućim laboratorijskim uvjetima i kada je to potrebno za postupak oporavka.

Nemojte pokušavati „popraviti“ bad sektore

Program koji obećava popravak svih bad sektora ne može fizički vratiti oštećenu magnetsku površinu.

Nemojte više puta uključivati disk koji klikće

Kod mehaničkog kvara to može biti posebno rizično.

Nemojte spremati nove podatke na disk

Svaki novi zapis potencijalno može prebrisati podatke koje pokušavate spasiti.

9. Kako izgleda profesionalno spašavanje podataka?

Profesionalno spašavanje podataka s hard diska ne počinje nasumičnim pokretanjem programa za recovery.

Prvi korak je dijagnostika.

Nakon pregleda uređaja potrebno je utvrditi:

• vrstu i model diska
• stanje elektronike
• stanje firmwarea
• ponašanje mehaničkih komponenti
• stanje magnetske površine
• mogućnost čitanja sektora
• stanje particijske strukture
• vrstu datotečnog sustava
• razinu oštećenja podataka

Tek tada se odabire odgovarajuća metoda.

Kod mehaničkog kvara postupak može zahtijevati rad na sklopu glava ili drugim komponentama te naknadno kontrolirano kloniranje.

Kod firmware kvara potrebno je raditi s internim servisnim strukturama diska.

Kod logičkog kvara fokus je na rekonstrukciji podataka i datotečnog sustava.

Kod diskova s bad sektorima prioritet je stabilno očitati što veći dio dostupnih podataka prije nego što se stanje dodatno pogorša.

10. Spašavanje podataka s hard diska u DataSectoru

U DataSectoru profesionalno spašavanje podataka temeljimo na detaljnoj dijagnostici i odabiru metode prema konkretnom kvaru.

Naši stručnjaci rade s različitim vrstama medija i kvarova – od klasičnih HDD diskova i vanjskih USB diskova do SSD-ova, NVMe uređaja, RAID i NAS sustava.

Kod hard diskova koji zahtijevaju fizičku intervenciju koristimo kontrolirane laboratorijske uvjete i odgovarajuću opremu za rad s osjetljivim mehaničkim komponentama.

Za složenije slučajeve koriste se profesionalni alati i metode za:

• dijagnostiku firmwarea
• rad s internim servisnim funkcijama
• kontrolirano kloniranje
• čitanje teško dostupnih sektora
• rekonstrukciju particija
• rekonstrukciju datotečnih sustava
• izdvajanje i provjeru spašenih podataka

Posebnu pažnju posvećujemo slučajevima u kojima disk još uvijek daje znakove života, ali postaje sve teže čitljiv.

Takvi diskovi mogu sadržavati velik dio podataka koji je još uvijek moguće spasiti, ali zahtijevaju pažljiv pristup.

Ne postoji jedna metoda koja odgovara svakom pokvarenom hard disku.

Zato svaki uređaj u DataSectoru promatramo kao zaseban slučaj.

11. Zaključak – kvar hard diska ne znači nužno gubitak podataka

Kada hard disk prestane raditi, to ne znači automatski da su podaci izgubljeni.

U mnogim slučajevima podaci su i dalje fizički prisutni na magnetskim pločama, ali ih disk više ne može pravilno pročitati ili ih operacijski sustav više ne može interpretirati.

Najvažnije je zato pravilno reagirati.

Ako disk:

• klikće
• proizvodi grebanje
• nestaje iz sustava
• prikazuje pogrešan kapacitet
• traži formatiranje
• postaje izrazito spor
• pokazuje veliki broj bad sektora
• ili se više uopće ne prepoznaje

nemojte nasumično pokušavati popravljati uređaj.

Zaustavljanje na vrijeme može napraviti veliku razliku.

Ako su podaci važni, najbolji prvi korak je profesionalna dijagnostika kako bi se utvrdila vrsta kvara i odabrala najmanje rizična metoda za spašavanje podataka.

DataSector – profesionalno spašavanje podataka

DataSector se bavi spašavanjem podataka s hard diskova, SSD-ova, NVMe uređaja, USB memorija, memorijskih kartica, RAID i NAS sustava.

Imate pokvareni hard disk ili ne možete pristupiti svojim podacima?

Nemojte ga dodatno opterećivati pokušajima popravka. Obratite se stručnjacima i prvo provjerite koje su mogućnosti spašavanja podataka.