EN
DE
SL
Kada se govori o nadogradnji računala, jedna od prvih preporuka koju ćete pronaći na internetu glasi: kupite NVMe SSD kada god možete. Posljednjih nekoliko godina M.2 NVMe SSD-ovi postali su standard u gotovo svim novim računalima, dok se SATA SSD često nepravedno smatra zastarjelom tehnologijom.
No znači li to da je SATA SSD postao loš izbor?
Ne nužno.
Iako NVMe SSD-ovi na papiru ostvaruju višestruko veće brzine prijenosa podataka, stvarna razlika tijekom svakodnevnog korištenja računala mnogo je manja nego što većina korisnika očekuje. Za velik broj korisnika SATA SSD i dalje predstavlja izvrsno rješenje koje nudi odličan omjer cijene, performansi i pouzdanosti.
U ovom članku objasnit ćemo:
* koja je razlika između SATA i NVMe SSD-a,
* koliko su stvarno brži NVMe diskovi,
* kada SATA SSD ima potpuno smisla,
* u kojim situacijama je NVMe neizostavan,
* te što kao laboratorij za spašavanje podataka najčešće viđamo kod kvarova SSD diskova.
Što je SATA SSD?
SATA SSD (Solid State Drive) koristi SATA III sučelje koje omogućuje maksimalnu teoretsku brzinu prijenosa od oko 600 MB/s, dok se u praksi postiže približno 500–550 MB/s.
Za razliku od klasičnih tvrdih diskova (HDD), SATA SSD nema pokretnih dijelova.
Njegove glavne prednosti su:
* gotovo trenutno pokretanje operativnog sustava,
* potpuno tih rad,
* mala potrošnja energije,
* otpornost na vibracije,
* višestruko brži pristup podacima u odnosu na HDD.
Upravo zbog toga i danas predstavlja jednu od najboljih nadogradnji za starija računala i prijenosnike.
Što je NVMe SSD?
NVMe SSD koristi PCI Express sabirnicu umjesto SATA sučelja.
Današnji modeli ostvaruju brzine poput:
* PCIe Gen3: do 3500 MB/s
* PCIe Gen4: do 7000 MB/s
* PCIe Gen5: preko 14.000 MB/s
Na papiru je razlika ogromna.
No te brojke predstavljaju sekvencijalno čitanje i zapisivanje velikih datoteka, što većina korisnika tijekom normalnog rada gotovo nikada ne koristi.
Najveća zabluda – sekvencijalna brzina nije ono što osjećate tijekom rada
Mnogi pri kupnji SSD-a gledaju isključivo najveću deklariranu brzinu.
Primjerice:
* SATA SSD – 550 MB/s
* NVMe Gen4 – 7000 MB/s
Na temelju toga lako je zaključiti kako će računalo biti čak 13 puta brže.
U stvarnosti to nije tako.
Većina svakodnevnih zadataka sastoji se od ogromnog broja malih nasumičnih pristupa podacima.
Primjeri uključuju:
* pokretanje Windowsa,
* otvaranje preglednika,
* pokretanje Microsoft Officea,
* učitavanje fotografija,
* rad u PDF dokumentima,
* pokretanje igara,
* pregledavanje mapa.
Kod svih tih zadataka SSD ne čita jednu veliku datoteku nego tisuće malih datoteka raspršenih po memoriji.
Zbog toga razlike u stvarnom radu nisu ni približno velike kao što sugeriraju marketinške brojke.
Koliko je zapravo sporiji SATA SSD?
Praktična mjerenja pokazuju vrlo zanimljive rezultate.
Na istom računalu operativni sustav pokrenut je s dva različita SSD-a.
Rezultati:
* NVMe SSD – približno 9 sekundi
* SATA SSD – približno 14 sekundi
Drugim riječima, razlika iznosi svega nekoliko sekundi.
Jednom kada se Windows učita, većina korisnika gotovo da neće primijetiti razliku.
Učitavanje igara – još jedan veliki mit
Često se može pročitati da će NVMe SSD "prepoloviti vrijeme učitavanja igara".
To jednostavno nije točno.
Prilikom pokretanja igre SSD ima samo jedan dio posla.
Ostatak odrađuju:
* procesor,
* radna memorija,
* grafička kartica,
* dekompresija tekstura,
* priprema shadera.
SSD samo dostavlja podatke.
Ako ostatak sustava treba nekoliko sekundi za obradu tih podataka, dodatna brzina NVMe SSD-a neće imati velik utjecaj.
U brojnim praktičnim testovima razlika između SATA i NVMe SSD-a kreće se između nekoliko desetinki sekunde pa do dvije ili tri sekunde kod zahtjevnijih naslova.
Za većinu igrača to neće značajno promijeniti iskustvo igranja.
Kada ćete stvarno osjetiti prednost NVMe SSD-a?
Postoje scenariji u kojima NVMe SSD pokazuje svoju punu snagu.
Primjerice:
* obrada 4K i 8K videa,
* profesionalna montaža u Adobe Premiere Pro,
* DaVinci Resolve,
* AutoCAD projekti,
* virtualni strojevi,
* razvoj softvera,
* rad s velikim bazama podataka,
* kopiranje stotina gigabajta podataka.
Ako svakodnevno premještate datoteke od 100 ili 200 GB, razlika između SATA i NVMe SSD-a postaje vrlo primjetna.
Za profesionalce vrijeme predstavlja novac pa je NVMe u takvim slučajevima najbolji izbor.
SATA SSD ima jednu veliku prednost – jednostavno proširenje kapaciteta
Većina matičnih ploča danas ima samo jedan ili dva M.2 utora.
Kada ih popunite, mogućnosti nadogradnje postaju ograničene.
S druge strane gotovo svaka matična ploča ima četiri ili više SATA priključaka.
Dodavanje SATA SSD-a traje svega nekoliko minuta:
* spojite SATA kabel,
* spojite napajanje,
* inicijalizirate disk,
* spreman je za korištenje.
Ako vam treba dodatni prostor za fotografije, dokumente ili igre, SATA SSD često predstavlja najjednostavnije i najpovoljnije rješenje.
Jesu li SATA SSD-ovi pouzdaniji?
Ovo pitanje često dobivamo u našem laboratoriju.
Odgovor je jednostavan.
Pouzdanost ne određuje koristi li SSD SATA ili NVMe sučelje.
Mnogo su važniji:
* kvaliteta NAND memorije,
* kontroler,
* firmware,
* kvaliteta napajanja,
* temperatura rada,
* način korištenja.
Na spašavanje podataka dolaze i SATA i NVMe SSD-ovi.
Kvarovi se događaju na obje tehnologije.
Najčešći kvarovi SSD diskova koje susrećemo
U našem laboratoriju najčešće se susrećemo sa sljedećim problemima:
Oštećen firmware
Firmware upravlja radom SSD kontrolera.
Ako se ošteti, SSD može potpuno nestati iz BIOS-a ili prijavljivati pogrešan kapacitet.
Kvar kontrolera
Kontroler upravlja komunikacijom između računala i memorijskih čipova.
Njegov kvar često onemogućuje pristup svim podacima.
Degradacija NAND memorije
Svaki SSD ima ograničen broj ciklusa zapisivanja.
S vremenom memorijske ćelije počinju propadati.
Prvi simptomi mogu biti:
* usporavanje rada,
* zamrzavanje sustava,
* nestajanje datoteka,
* nemogućnost pokretanja Windowsa.
Električni kvarovi
Prednapon, neispravno napajanje ili kratki spoj mogu uništiti elektroniku SSD-a.
Kod nekih modela moguće je profesionalno obnoviti funkcionalnost, dok je kod drugih potrebno koristiti specijalizirane metode spašavanja podataka.
TRIM naredba
Jedna od najvećih razlika između HDD i SSD diskova jest TRIM.
Ako je disk formatiran ili su podaci obrisani, operativni sustav može poslati TRIM naredbu kojom SSD fizički briše sadržaj memorijskih blokova.
Nakon što se TRIM izvrši, mogućnost spašavanja podataka često je vrlo mala ili potpuno nepostojeća.
Zbog toga je kod SSD-a izuzetno važno odmah prestati koristiti disk čim primijetite gubitak podataka.
Što učiniti ako SSD prestane s radom?
Ako SSD:
* više nije vidljiv u računalu,
* prikazuje pogrešan kapacitet,
* Windows se više ne može pokrenuti,
* disk povremeno nestaje,
* javlja greške tijekom kopiranja,
* iznenada je postao samo za čitanje,
nemojte:
* ponovno instalirati Windows,
* formatirati disk,
* koristiti programe za "popravak",
* više puta uključivati i isključivati računalo.
Svaki dodatni pokušaj može smanjiti mogućnost uspješnog spašavanja podataka.
Najsigurnije je odmah isključiti SSD i prepustiti dijagnostiku stručnjacima.
Zaključak
SATA SSD nije zastario niti predstavlja loš izbor za moderno računalo. Za većinu korisnika razlike u svakodnevnom radu u odnosu na NVMe SSD bit će znatno manje nego što sugeriraju specifikacije proizvođača.
Ako računalo koristite za internet, uredske aplikacije, multimediju ili igranje, kvalitetan SATA SSD i dalje će pružiti izvrsne performanse uz nižu cijenu i jednostavno proširenje kapaciteta.
S druge strane, profesionalni korisnici koji svakodnevno rade s velikim datotekama, videom visoke rezolucije ili zahtjevnim projektima i dalje će najviše profitirati od NVMe SSD-a.
Bez obzira na tehnologiju koju koristite, nijedan SSD nije imun na kvar. Redovito izrađujte sigurnosne kopije važnih podataka, a ako SSD iznenada prestane raditi, izbjegavajte improvizirana rješenja. Pravovremena dijagnostika i profesionalno spašavanje podataka često su ključni za uspješan povrat vrijednih datoteka.
